KakanjLive | Utorak, 22.06.2021. godine

Predstavljamo Historiju starog svijeta

07.05.2021. - Historija starog svijeta, je autorsko djelo Tarika Alajbegovića, čovjeka koji pripada kakanjskim zavičajnim korjenima, živi i radi u Sarajevu, a strastveno voli historiju

tarik_alajbeg
Tarik Alajbegović


Istorija svijeta, Istorija starog svijeta, Istorija starog Rima, Stara povijest, Egipat, Velike civilizacije i da ne nabrajamo dalje. Posebno da ne ispisujemo imena autora koji su se na različite načine i u više izdanja bavili istorijom čovječanstva, ljudskog roda, nastanka svijeta... Toliko toga je napisano, da običan čitalac s potpunim pravom pita, - Zašto još jedna knjiga o historiji svijeta? Zar nije sve rečeno? Zar nije već sve napisano? Šta je Tarik mogao napisati, a da je nepoznato ili kako je Tarik pisao, a da bi nam sve što je već poznato bilo drugačije, zanimljivije, privlačnije?

Bez obzira na sve do sada poznato i napisano, život Starog svijeta, posebno prije pojave prvog pisma, nalazi se, kako to autor ovog djela kaže „Pod gustom maglom i tamom je davna prošlost čovječanstva“. Za čitaoca Alajbegovićeve Historije starog svijeta, ovo je ključna rečenica. Kad god se dođe do spoznaje koju obrađujete, koju razumijete ili pokušavate razumjeti, nesvjesno se vraćate na konstataciju o „magli i tami“ i onda krenete dalje. Jednostavno, ova misao vas kao lajtmotiv vodi dalje i sa dužnom pažnjim nastavljate prelistavati jednu po jednu stranicu, analizirati jednu po jednu mapu, praviti komparacije sa slikama historijskih i klasičnih geografskih karata koje nosite u memoriji još iz osnovne škole. To je moj doživljaj, na prvi pogled u knjigu, koju je napisao Tarik Alajbegović, „kakanjske gore list“, naš čovjek s porodičnim korijenima iz doline Bosne i Ribnice, tamo gdje je nastajao, u zavičajno historiji prvi poznati Kakanj.

Čitajući ovu knjigu sjetim se i tekstova o arheološkim istraživanjima neolitskih nastambi na obali Bosne, u Kaknju kod ušća Zgošće, (Obre da ne spominjem) i razmišljam o još jednoj rečenici iz Aljbegovićevopg djela, da su „Prve nastambe u gradovima, pola u zemlji pola iznad zemlje, okruglog i ovalnog oblika“. Onda odem daleko, zamislim se nad sudbinom Palestinaca danas, jer Tarik piše „Prvi grad kojeg su osnovali ljudi bio je Jerihon u današnjoj Palestini“. Zar tamo gdje je rođena civilizacija, jedan narod, „pranarod“ danas nema pravo na život, tamo gdje su nastali prvi gradovi i prve države!? Ovdje se vraćam na uvodnu rečenicu, svega što se može pročitati ispod magle i tame koju nam rasvjetljava Tarik Alajbegović, mlad čovjek (Sarajevo, 1986), porijeklom iz Kaknja, sa srednjoškolskim obrazovanjem iz Prve Bošnjačke gimnazije i diplomom Pravnog fakultete Univerziteta u Sarajevu. U toj prvoj rečenica, ovog djela: „Rodno mjesto civilizacije je Bliski istok“, prepoznajem, želju, autorov dječački fanatizam da istražuje, izučava, razotkriva, sebe radi, a onda to podjeli i sa drugima u knjiškom izdanju, kojim se tek predstavlja čitalačkoj publici, koju će novim djelima okupljati u bliskoj budućnosti našeg svijeta. To je misija ovog kakanjskog Sarajlije jer pripada malobrojnim ljudima koji razumiju koliko toga se krije iza pitanja koja sam sebi postavlja dok putuje zatamnjenim vremeplovom prema rodnom mjestu civilizacije, vraća se u naš svijet, a onda opet odlazi do Jerihona i opet se vraća Starom i Novom kraljevstu, Babilonu i Egiptu... Ranim i Kasnim carstvima, nezaboravljajući na kulturu, religiju, ekonomiju, umjetnost, trgovinu, rad kao osnovu historije. Ako hoćete znati, - Zašto je rad osnova historije, onda zaista ovo djelo treba pročitati.

Knjigu Tarika Alajbegovića, nije teško čitati. On se direktno, neposredno obraća čitaocima. U Tome je njena originalnost i u tome je, između ostalog, odgovor na pitanje: - Zašto još jedna knjiga o historiji svijeta? Ovo je knjiga koja nije pisana isključivo kao naučni rad. Ovo je knjiga pisana za raznovrsne čitalačke društvene grupe. Knjiga pisana za učenike, radnike, profesore, za ljude bez obzira na stepen i vrstu obrazovanja. Knjiga za sve. Autor se, često obraća čitaocu. Primjera radi: „Završili smo priču o klasičnoj Grčkoj. Sada smo došli do godine 359. pr.n.e. u kojoj na scenu stupa Filip II, makedonski kralj“. Ili, primjer drugi: „Čitaoče, vratimo se Etruščanima na ovom mjestu“. Ovakvim direktnim obraćanjem čitaocima, stičete dojam da sjedite u amfiteatru i slušate predavanje profesora koji zna prenijeti znanje i koji zna držati pažnju studentima i na čijim predavanjima nije nikada dosadno. U tome je razlika u odnosu na do sada poznato i napisano o historiji Starog svijeta.

Sadržaj Tarikovog djela je napisan poput pripovjetke sa elementima naučne studije.

Vrijednost ove knjige prepoznala je i „Štamparija Fojnica“, kada je odlučila da ne samo štampa i ukoriči ovo djelo, već se pojavi i u ulozi izdavača.

Knjiga Tarika Alajbegovića, dostupna je u Sarajevu, u knjižarama Svjetlost, Kultura, Connectum i Buybook. Knjigu je moguće nabaviti i na www.olx.ba, a pročitati jedan odlomak, kratki uvod i vidjeti stil pisanja, možete na http://starisvijetat.ba/

A.Zekić/KakanjLive

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u