KakanjLive | Utorak, 22.06.2021. godine

Bečirevićevo djelo o kulturi i apsurdu zločina

23.05.2021. - Predstavljamo autorsko djelo našeg sugrađanina Fikreta Bečirovića kojim je još prije sedam godina bh. naučna i stručna javnost te šira čitalačka publika dobila meritoran i validan rad koji je rezultat vanrednog znanstvenoistraživačkog napora i svjedoči o kulturnoj polivalentnosti Bosne i Hercegovine te apsurdu zločina uopće, osobito onoga počinjenog u Bosni

naslovnazadnja

Kulturna polivalentnost i apsurd zločina u BiH, naziv je naučno istraživačkog djela našeg sugrađanina, Fikreta Bečirovića, koje je objavljeno prije sedam godina, ali  obrađivana tematika sa svim porukama toliko je aktuelna da ovo djelo  zaslužuje, još jedno, novo izdanje i još bezbroj medijskih predstavljanja, jer samo na taj način može biti dostupno širokoj čitalačkoj publici,  koja  će doći do novih spoznaja ili potvrditi stare, čitajući djelo koje treba biti dio  svih porodičnih biblioteka bh. građana, bez obzira na teritorijalne i nacionalne okvire u koje smo smješteni poslije Dejtonskog sporazuma. U jednoj ovako složenoj rečenici ispisujemo osnovni razlog,  što ovu knjigu predstavljamo toliko godina poslije njenog prvog prezentiranja javnosti  na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Rukopis, Kulturna polivalentnost i apsurd zločina u Bosni i Hercegovini, autora doc. dr. Fikreta Bečirovića već na prvi pogled, prije samog isčitavanja teksta ukazuje nam na veoma značajan društveni fenomen kulturne polivalentnosti (mnogovrijednosti, mnogovaljanosti), koja je kao sublimacija  više kulturnih obrazaca, činila bosanskohercegovački društveni sklop multidimenzionalnim i raznovrsnim, a opet jedinstvenim sa minimalnim međusobnim distinkcijama, što je bitno uticalo na stvaranje zajedničke bosanskohercegovačke  kulturne matrice, koja se kroz stoljeća gradila.

O sadržaju ove  knjige, ne treba ništa više reći od onoga što su  rekli njeni recenzenti, Prof.dr. Hidajet Repovac (1945-2018) i Prof. dr. Zarije Seizović.Pored toga bolje preporuke za  upoznavanje sa sadržajem ovog djela, ne treba od  Predgovora, kojeg je uradio akademik Prof. dr. Vladimir Premec (1939-2018).

I Kulinova i Tvrtkova... i mistična Bosna

Kako autor doživljava i dokazuje polivalentnst Bosne, kroz niz zapažanja, upravo je naveo profesor Premec, a jedno od njih prenosimo ovdje: Za razliku od svojih susjeda, Bosna je imala najdulje svoju slobodu, ali i svojih naročitih „obrazaca“: „austrofilstvo, ugrofilstvo, turskofilstvo, kroatofilstvo, srbofilstvo“ i tako dalje. „No, i pored loših strana, epizoda, likova i sl., u svakom bosanskom uzorku sažet je izraz Univerzuma, koji  se prepoznaje i raspoznaje u bosanskom kozmopolitizmu, koji je iznad svakog površinskog i odveć rabljenog obrasca multikulturalnosti“. Svi ovi stavovi slikovito su poduprti historijskim činjenicama, ili pričama iz naroda, što govori o autoru koji osjeća tanku opnu između znanstvenog stava i regija vjerovanja, a pri tom ne bježi od svijesti o ravnopravnosti  konstitutivnih slojeva čovjeka, bazično pojmljenog. Zato je posve razumljivo što autor navodi čislo atributa koji su ravnopravno obilježili Bosnu: „Kulinova Bosna, Tvrtkova Bosna, franjevačka Bosna, isusovačka, islamska, mojsijevska, islamsko-kršćanska, katoličkopravoslavna, Bosna bosančice, glagoljice, latinice, ćirilice, mistična Bosna,...“

Kako je moguća poezija poslije Aušvica i Evropa poslije Bosne

Prof. dr. Hidajet Repovac, u svojoj prezentaciji Bečirovićevog rukopisa prepoznaje  autorovu želju i cilj, da rasvijetli apsurd zločina, ratnih stradanja  i sudbina, tako što Bečirović, postavlja pitanja i pokušava doći do odgovora, na sličan način kako su to radili i pitali se znastvenici poslije Drugog svjetskog rata. Profesor Repovac zapaža i ističe: Autor se poziva na riječi znanstvenih velikana: Teodora W. Adorna, koji postavlja pitanje: „Kako je moguća poezija poslije Aušvica”, kao i njemu komplementarno pitanje Thomasa Kushmana, koji je sa pitanjem. „Kako je ideja Evrope moguća nakon Bosne”, skrenuo pozornost na planetarnu tragediju Bosne i Hercegovine i posebno Bošnjaka nad kojima je izvršen genocid. Na osnovu toga bezmalo se može zaključiti da je apsurd razbijanja „jedinstva“ bosanskog različja sa svim teškim posljedicama jeste apsurd koji je Evropa svojom indolentnošću dozvolila, pa i šutnjom podržala, te su zato sasvim na mjestu gore postavljena pitanja poznatih znanstvenika i istraživača, koja su ujedno i autorova pitanja.

IMG_4057Sa predstavljanja knjige na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Profesor Repovac je u svojoj recenziji izdvojio još jedno pitanje na koje Bečirević pokušava dati odgovor. To pitanje autor postavlja s čuđenjem, bez obzira što decenijama radi,  živi i stvara u društvu koje je poznavao kao idilično gnijezdo zajedništva ali i u društvu uskih nacionalnih interesa: Iz tog odnosa stvarao se bosanski duh kao otvoren, tolerantan i multidimenzionalan, kao ona vrsta normativne orijentacije koja stanje kulturne različitosti uzima kao prednost i bogatstvo društva, da bi već sa  dolaskom  jakih nacionalnih opcija kojima je takav obrazac mogao biti samo smetnja i kamen spoticanja u ostvarivanju ”uskih nacionalnih interesa“, taj zajednički kulturni obrazac  za „kipteći nacionalizam“, postao, „jako opasna stvar“, jer su u tom „multi, multi obrascu“, nacionalisti  vidjeli  stvarnu opasnost za svoje prljave, hegemonističke ciljeve. Te morbidne namjere  potpuno su se razobličile sa agresijom na Bosnu i Hercegovinu i sa genocidom nad Bošnjacima , kada su sve pomenute atribucije bile poljuljane.  Tako imajući s jedne strane  u vidu zajedničke kulturne vrijednosti i veoma jake integrirajuće spone  skoro „istih naroda” u Bosni i Hercegovini,  nije ni čudo što se autor ovog Rukopisa  pita otkud  sada zločini,  koji  dolaze iz  istog “gnijezda”, gnijezda  idiličnog zajedništva i multikulturalnog bosanskohercegovačkog ambijenta.

Apsurd kojeg je dozvolila Evropa

Sve što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, od 1990. godine, pa do Dejtona, Bečirović kaže da je dozvolila Evropa. Upravo  to u svojoj recenziji potvrđuje Prof. dr. Zarije Seizović koji je  o djelu našeg sugrađanina Fikreta Bečirovića, između ostalog, zapisao: Autor jasno detektira fakt da, sem kulturološko-spoznajnog značaja, tema kojom se bavi u ovom rukopisu mora imati i svoju političku odrednicu, koja, opet obzirom na vjekovno negiranje bosanske političke historije i kulture, posebno od strane susjeda sa istoka i zapada, „mora svjedočiti o svim apsurdima sukoba, zločina, destrukcije, [...] zločina genocida i svih anticivilizacijskih odnosa, mjera i postupaka, koji su se periodično ponavljali“. Apsurd razbijanja „jedinstva“ bosanskog različja, piše dr. Bećirović, “sa svim teškim posljedicama je apsurd koji je Evropa, svojom indolentnošću, dozvolila, pa i šutnjom održala“, te zaključuje da su “indolentnost, nejedinstvo i različiti politički interesi vodećih zemalja međunarodne zajednice doveli [...] bošnjački narod do ruba istrebljenja”.

 fikret_becirovicO Fikretu Bečiroviću

Fikret Bečirović rođen je u Kaknju 1957. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju i sociologiju završio je na Univerzitetu u Sarajevu 1981. Postdiplomski studij na Odsjeku za sociologiju završio je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu 1997. gdje je magistarski rad odbranio 1998, a doktorsku disertaciju na istom Fakultetu odbranio je 2006. Odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu br.01-34-791/13 od 6.11.2013. izabran je u zvanje Višeg naučnog saradnika za oblast Sociologija (prema Zakonu o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo izjednačeno sa zvanjem Vanredni profesor). Zaposlen je u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Radio je na Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru u periodu 2008-2010, gdje je izabran u zvanje docenta za užu naučnu oblast Posebne sociologije. Od 2010.na istom fakultetu angažovan jekao spoljni predavač.

Kao autor objavio je knjige: Kakanj i njegova okolina (1995), Kulturna polivalentnost i apsurd zločina u BiH (2013) i Demografski gubici na području Općine Mostar (1992-1995) izdanje 2021,  a kao koautor: Bosanska srednjovjekovna država i suverenost, Fakultet političkih nauka Sarajevo, 1996, Zbirka radova sa Naučnog skupa u Zenici 1. i 2. juna 1996, Rudnik Breza 1907-1997. Naši dani, Sarajevo 1997, monografija, Rudnik Kakanj 1902-2002, Kakanj 2002. monografija. Sudjelovao je na više naučnih skupova, konferencija i okruglih stolova. Objavio je više naučnih i stručnih radova te prikaza i osvrta za časopise Pregled, Znakovi vremena, Odjek, Istraživanja i dr. Napisao je desetak recenzija za naučne i stručne knjige; objavio je više novinskih članaka; urednik je više stručnih knjiga; bio je mentor većem broju studenata Nastavničkog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru na izradi diplomskih radova, te kao predavač  Sociologije sporta i član komisija za odbranu diplomskih i master radova na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj Univerziteta u Sarajevu.

A.Z./KakanjLive

Nazad na naslovnicu Objavite na Facebook-u